Apoksiomen treba vizualni identitet

Želio bih s vama podijeliti priču o nastajanju prijedloga vizualnog identiteta s kojim sam sudjelovao na održanom natječaju za vizualni identitet muzeja Apoksiomena u Malom Lošinju.

Više o muzeju možete pročitati ovdje. Ja ću vam ukratko reći kako je to bakreni kip, statua, prema procjenama istraživača nastao u Grčkoj, pronađena u moru, u blizini otočića Orude. Kako je riječ o nevjerojatno vrijednom pronalasku i kulturnom dobru općenito, grad Mali Lošinj odlučio je posvetiti mu bivšu palaču Kvarner.

Od natječaja za vizualni identitet vjerojatno ne bi bilo ništa da nije bilo predanosti i upornosti gđe. Ingrid Stančević koja je inicirala natječaj i organizirali svim zainteresiranim obilazak muzeja prije njegovog otvaranja.

Od kuda početi…

Polazišna točka promišljanja o pravcu kreacije Vizualnog identiteta zamršeno je razmišljanje o svim usvojenim činjenicama s informativnog obilaska muzeja, konceptu arhitekture (što je arhitekt htio) i prikupljenim informacijama.
Nakon dužeg proučavanja kompletnih okvira; društvenih, ekonomskih, geolokacijskih, turističkih i dr., razmišljanja sam sveo na činjenicu kako se ovdje radi o eksponatu koji će biti primarni ili sekundarni turistički i kulturni cilj posjete Cresko-lošinjskog arhipelaga.

Stoga pristup izradi baziram na arhipelagu s jedne strane i samom eksponatu s druge strane, pokušavajući pratiti arhitektonsku notu muzeja.

Dolaskom na arhipelag, njegovi mirisi, okusi, boje i doživljaj sredine općenito, kod pojedinca ostavljaju posebno osjetilno iskustvo, koje sa sobom kasnije odnosi bez materijalnog dokaza.

Arhipelag iz opisa bitan je kod kreiranja konteksta o Apoksiomenu. Također, zadaća je vizualnog identiteta predstavljati Muzej Apoksiomena kao mjesto, koncept i projekt. Eksponat Apoksiomena, nekome će biti primaran cilj posjete sredine, nekome sekundarni, no vjerujem kako će biti neizostavan turistički must see zadatak za svakoga.

Kod razvijanja Vizualnog identiteta Muzeja Apoksiomena, autoru se daje na znanje i niz uloga koje će Muzej Apoksiomena imati za lokalnu zajednicu, stoga je nužno zadržati se u okvirima koji su prihvatljivi i lokalnom stanovništvu. Ove činjenice zabranile su mi polazak prema apstrakciji, odnosno prema rješenju koje bi moglo kod lokalnog stanovništva izazvati negodovanja.

Arhitekt se pobrinuo za cijeli niz osjetilnih iskustava koje posjetitelj doživljava kroz muzej. On ga u cijelom putovanju priprema za završni susret sa samim eksponatom. Ipak, jedan dojam je poseban, on je vjerojatno i vrhunac doživljaja eksponata, a to je pogled Apoksiomena. Pogled Apoksiomena, njegov dojam kojeg pojedinac upija iz perspektive u kojoj se nalazi, ima posebnu jačinu. Izaziva poštovanje prema njegovom autoru i eksponatu kao takvom. Vjerujem da tek nakon doživljaja Apoksiomenovog pogleda, pojedinac može uvidjeti svu ljepotu i bogatstvo koje ono prenosi i sadržava.

Apoksiomenom pogled, posebno je osjetilno iskustvo koje pojedinac doživljava kao jedan od zadnjih iskustava prilikom posjeta muzeju. Stoga naziv Pogled s arhipelaga uzimam kao sinonim za vrhunac putovanja u koje se pojedinac upustio, kao i sinonim za smještanje kompletnog vremena u kojem pojedinac doživljava arhipelag i Apoksiomena kao vrhunac putovanja iako mu možda, to i nije bio cilj.

Jedinstvena tipografija u službi različitosti

Zbog dovoljno vremena za pripremu prezentacije Vizualnog identiteta, dozvolio sam si pretraživanje ogromnog broja tipografskih rješenja i u ovom našao elemente koji su upotpunili moja razmišljanja.

Slovo A početno je slovo imena muzeja. U ovom tipografskom rješenju nalazim odgovor na pitanje vizualizacije Cresko-lošinjskog arhipelaga koji se nalazi u Kvarnerskom zaljevu trokutastog oblika. Također, donji dio tipografskog rješenja oblika slova, neodoljivo asocira na pijedestal na kojem se nalazi eksponat. Uzevši kosine iz tipografskog oblika, odgovorio sam na potrebu povezivanja Apoksiomenovog pogleda s tipografskim rješenjem.

LOMBOK, tipografija je mladog studenta iz Švicarske, čiju je primjenu moguće implementirati nakon pružene naknade autoru.

Pomoćna tipografija

Ranije spomenuta tipografija nije do kraja definirana, osim slova tipografija nema rješenja brojeva niti drugih znakova. Iz toga razloga moramo posegnuti za pomoćnom tipografijom.

Sljedeći globalne primjere, tipografija koja nam nudi rješenja i beskonačno mnogo mogućnosti vizualizacija, implementacija i primjena je Helvetica.

Uloga konture glave u vizualnoj komunikaciji
– jedinstveno sredstvo asocijacije

Istraživanja o Apoksiomenu dovela su do me do saznanja kako je Apoksiomenova glava, najčešće komunicirana fotografije koje se najčešće nalazi uz objave o njemu samome. Fotografija glave primatelju poruke dočarava lik o kojem se govori i odnosno stvara sliku o njemu. Kako su fotografije Apoksiomena već sada globalno prepoznate, odluči sam koristiti konturu njegove glave iz jednog od najčešće prikazivanog kuta.

Na univerzalan način približiti svim skupinama primatelja, smatram kako je ovo najuniverzalnije rješenje.