Najbolji uvod je i uvod iz natječajne dokumentacije, stoga ne sporim kako je dobra ideja da vam ga jednostavno kopiram i dam na uvid:


“Nastojeći u budućnosti produbiti veze koje postoje između hrvatskog i francuskog naroda, te na temelju Strateškog partnerstva potpisanog u Zagrebu u srpnju 2010. između dvije zemlje, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i Ministarstvo kulture Republike Hrvatske s jedne strane te Ministarstvo vanjskih poslova i međunarodnog razvoja Francuske Republike i Ministarstvo kulture i komunikacija Francuske Republike, s druge strane, odlučili su organizirati Festival francuske kulture u Hrvatskoj.

. . .

Cilj Festivala je kroz decentralizirane aktivnosti predstaviti manifestaciju u cijeloj Hrvatskoj, uključujući i manje turistički razvijene regije Hrvatske. Zajednička sklonost prema gastronomiji i enologiji daje prirodnu tematsku odrednicu, a kultura boravljenja u prirodi otvara mogućnost organiziranja događanja i umjetničkih intervencija u javnom prostoru.“

cijelu natječajnu dokumentaciju možete pročitati ovdje.


Predmet natječajnog rada je vizualni identitet, koji će se primjenjivati na svim sredstvima komunikacije Festivala, kao i u komunikaciji institucija i partnera koji zatraže i dobiju službenu oznaku Festivala. Zbog što bolje vidljivosti logotipa Festivala u različitim vizualnim okruženjima, bit će potrebno predvidjeti tipski način smještanja logotipa na partnerske vizuale. U skladu s tim, logotip treba biti shvaćen i projektiran kao oznaka.

Logotip „Rendez-vous, Festival Francuske u Hrvatskoj” bit će vidljiv i u kontekstu bilateralnih odnosa dvije zemlje i samim time, imat će ulogu u isticanju francusko–hrvatske interkulturalne suradnje, partnerstava i razmjene.
Logotip treba biti lako prepoznatljiv, jednostavan za reprodukciju i prenošenje u svim medijima, kako u osnovnom jednobojnom pojavljivanju (crno–bijeli), tako i u boji.


“ Prioriteti u komunikaciji:
Logotip „Rendez-vous, Festival Francuske u Hrvatskoj” treba prenositi suvremenu, vitalnu i dinamičnu sliku Francuske. Rad natjecatelja treba se voditi i inspirirati pojmovima visoke dinamike na polju umjetničkog stvaralaštva, inovativnosti na polju kulturne proizvodnje (audiovizualne, digitalne), edukacije (rasprave o idejama i obrazovanju na području umjetnosti i kulture) i umjetnosti življenja (podneblja, okoliša, gastronomije).

Sekundarni smjerovi:
Sekundarni smjerovi komunikacije, odnosno pojmovi na koje se natjecatelji također mogu referirati u promišljanju svojih koncepata su: protkanost suradnje između dvije zemlje (od 2012. godine), vizija razvoja koju dijele hrvatsko i francusko društvo (izbjegavajući klišeje) i bitno razumijevanje grafičkog dizajna od strane hrvatske publike.“


Smjer kojim krećem je bukvalno poimanje ideje, odnosno navedene činjenice da Francuska ulazi/dolazi u Hrvatsku. Kada se neka država predstavlja nekoj javnosti, ono što nedvojbeno sa sobom nosi (kako bi se istaknula) je njezina zastava. Ako je grb neke države vizualni identitet te države, tada je zastava neosporivo dio tog vizualnog identiteta jer je svojstvena podloga na kojoj se smješta grb. Ipak, neke države nemaju grb, u tim slučajevima zastava je njezin vizualni identitet. Kako grba nema svaka država, a zastavu ima, (odnosno simbol koji je svojom jedinstvenošću predstavlja u javnostima) zaključio sam kako su elementi zastava idealni za kreaciju vizualnog identiteta festivala. Iz svega ovog proizlazi da država ulazi u državu, ergo, zastava ulazi u zastavu.

+

=

Nadajući se kako se netko zaista pobrinuo da na Wikipediju postavi ispravne oblike zastava, s ispravnim tonovima boja, koristio sam taj izvor.

Ovim jednostavnim potezom, na vizualni način spojio sam dvije (ponekad nespojive) kulture. Boje i forme Francuske kao osnovice nacionalnog i kulturnog identiteta, spojio sam s bojama i formom Hrvatske zastave – kao osnovice nacionalnog i kulturnog identiteta.

Kako je festival zapravo trenutak u kojem se Francuska kultura i identitet prezentira i isprepliće s Hrvatskom kulturom i identitetom, isprepletanje zastava u svrhu dobivanja osnovnih grafičkih elemenata za daljnji razvoj vizualnog identiteta dobiva svoj prvi korak.

Četiri boje, četiri polja. Svaka boja simbolizira neko kulturno polje. Svaki sudionik festivala može smjestiti kulturno polje iz kojeg dolazi u jednu od ove četiri boje. Ideja primjene boja vizualnog identiteta kao način na koji dosljedno možemo prezentirati sadržaj festivala, je zamišljena tako da ostavi mogućnost organizatoru festivala da odredi svaku od četiri ponuđene boje kao domenu nekoj kulturnoj grani.  Mišljenja sam kako ovaj način vizualne interpretacije dobiva svojstveno uporište i daljnje reprodukcijske mogućnost.

Prijedlog uporabe boja u komunikacijskim sredstvima:

No, da bi primjena ove moje ideja ostala u skladnim varijacijama, nekih pravila se ipak mora držati, stoga sam rasporede postavio ovako:

 

Kod varijacija u kojima se koriste elementi vizualnog identiteta, sugerira se pravilo njihove primjene u kojima isti poštuju sljedivost  koja na oku ugodan način zadržava primarni značaj, a da pri tom ne utječe na promjenu raspoloženja u prezentaciji i primjeni.

Pravilo primjene je poštivanje sljedivosti prethodne prezentacijske boje,
tako da prethodni kvadrat boje kreće u novi niz ponavljajući boje unazad.

I ovdje Vam donosim svoju viziju/prijedloge komunikacijskih alata i materijala, na način na koji ih ja vidim:

Varijacija logotipa 1.:

Varijacija logotipa 2.:

Varijacija logotipa 3.:

Prijedlog izgleda internetske stranice festivala (WordPress):

Tisak, primjena definiranih boja s obzirom na kulturno polje koje predstavlja:

Tisak, oglasne poruke:


S ovim radom, (ispred agencije IBS promocija) osvojio sam drugo mjesto, više o rezultatima možete saznati na stranicama Ministarstva Kulture, a ispod je skraćena verzija njihove objave.

“Temeljem provedenog otvorenog Natječaja za dizajn vizualnog identiteta Festivala Francuske u Hrvatskoj, a na prijedlog selekcijske komisije, Ministarstvo kulture i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova kao naručitelji usvojili su odluku o odabiru 3 natječajna rada koji ulaze u uži izbor:

– Superstudio 29, Rencontre

– IBS Promocija, Francuska kultura u Hrvatskoj

– Zoran Đukić, Mjesto susreta

A ovo je pobjednički rad Zorana Đukića, više o njegovoj ideji i realizaciji pogledajte ovdje.